ADHD ili poremećaj pažnje i hiperaktivnosti se smatra neurorazvojnim poremećajem. Neurorazvojni poremećaji su neurološki utemeljena stanja koja se pojavljuju u ranom djetinjstvu, obično prije polaska u školu, a oštećuju razvoj osobnog, društvenog, akademskog, i / ili profesionalnog funkcioniranja. Jedan od dijagnostičkih kriterija za ADHD je pojava poremećaja prije dobi od 12 godina. Međutim, jedna podskupina djece s ADHD-om može se dijagnosticirati i u mnogo mlađoj dobi, a tu podskupinu čine djeca čiji je najizraženiji simptom hiperaktivnost. Ipak većina djece s ADHD-om dijagnosticira se tek kad krenu u školu.
Istraživanja u Hrvatskoj uglavnom su pokazala da ADHD ima 3-5 % djece školske dobi, iako se u literaturi mogu naći podaci prema kojima je riječ o čak 10 % djece s navedenim poremećajem. Odnos djevojčica prema dječacima je 1:3-1:4., što znači da je poremećaj tri do četiri puta češći u dječaka nego u djevojčica.
ADHD nema jedan poznat, specifičan uzrok. Mogući uzroci su genetski, biokemijski, senzoričko–motorički, fiziološki i bihevioralni čimbenici. Zadnjih godina sve više istraživanja ukazuje na abnormalnosti dopaminergičkog i noradrenergičkog sustava.
DSM-V dijagnostički kriteriji za ADHD
Ili (1) ili (2)
(1) šest (ili više) od sljedećih simptoma nepažnje koji traju najmanje 6 mjeseci, i to do te mjere da su maladaptivni i nekonzistentni s razvojnim stupnjem:
Nepažnja
(a) ne posvećuju pažnju detaljima ili rade pogreške zbog nemara u školskom uratku, poslu ili drugim aktivnostima
(b) često imaju teškoća s održavanjem pažnje pri obavljanju zadaća ili u igri
(c) često se čini da ne slušaju i kad im se izravno obraća
(d) često ne prate upute i ne dovršavaju školski uradak, kućne poslove ili dužnosti na radnom mjestu (ne zbog prkosnog ponašanja ili nerazumijevanja uputa)
(e) često imaju teškoća s organiziranjem zadataka i aktivnosti
(f) često izbjegavaju, ne vole ili odbijaju zadatke koji zahtijevaju trajniji mentalni napor (kao što je školski ili domaći uradak)
(g) često gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaća ili aktivnosti (npr. igračke, školski pribor, olovke, knjige ili alat)
(h) često ih ometaju vanjski podražaji
(i) često zaboravljaju dnevne aktivnosti
2. Šest (ili više) od sljedećih simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti koji traju najmanje 6 mjeseci, i to do te mjere da su maladaptivni i nekonzistentni s razvojnim stupnjem:
Hiperaktivnost
(a) Često tresu rukama ili nogama ili se vrpolje na stolici (sjedalu)
(b) ustaju se sa stolice (sjedala) u razredu ili negdje drugdje gdje se očekuje da ostanu na mjestu
(c) često pretjerano trče ili se penju u situacijama u kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslih može biti ograničeno na subjektivni osjećaj nemira)
(d) često imaju teškoća ako se treba mirno i tiho igrati ili obavljati slobodne aktivnosti
(e) često su “u pogonu” ili kao da ih “pokreće” motor
(f) često pretjerano pričaju
Impulzivnost
(g) često “istrčavaju” s odgovorima prije nego je dovršeno pitanje
(h) često imaju teškoća s čekanjem reda
(i) često prekidaju ili ometaju druge (npr. upadaju u razgovor ili igru)
Liječenje ADHD-a može biti farmakoterapijom i/ili psihoterapijom. Kroz psihoterapiju se veliki naglasak stavlja na područja u kojima je dijete dobro i uspješno, dok se istovremeno radi na područjima koja djetetu uzrokuju patnju u svakodnevnom životu, a koja su važna za djetetov neometan razvoj. U tretiranju ADHD-a važno je senzibilizirati i djetetovu širu okolinu, kao što su obitelj, škola, različite aktivnosti i sl. jer velik broj djetetovih problema proizlazi zbog neprilagođenosti svakodnevnog okruženja djetetovim stvarnim potrebama i mogućnostima.
U Psihološko-edukativnom centru Anukampa provodimo psihološku procjenu djeteta sa sumnjom na ADHD, najsuvremenijim psihodijagnostičkim instrumentima. Provodimo i psihološko savjetovanje djeteta po principima kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) i Terapije igrom, te savjetovanje roditelja vezano uz najbolji pristup djetetu u svakodnevnom odgoju.
Autor: Amela Muftić Župan, mag. psych.
Literatura:
Američka psihijatrijska udruga. (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje. 5. izd. Međunarodna verzija. Jastrebarsko, Naklada Slap.
Commentaires